U Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba „Zagreb i Židovi“, jedan od središnjih događaja kojima se obilježava 220 godina organiziranog djelovanja Židovske općine Zagreb. Izložba traje do 15. studenoga i nije zamišljena samo kao pregled vjerske baštine, nego kao podsjetnik na dva stoljeća ljudi, obitelji, institucija i ideja koje su ostavile trag u razvoju grada.
Židovska zajednica u Zagrebu organizirano djeluje od 1806. godine. Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća njezini su pripadnici sudjelovali u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i urbanom razvoju Zagreba, a mnoga imena iz te zajednice ostala su upisana u povijest grada i onda kada su fizički tragovi njihova života nestali.
Od male zajednice do važnog dijela modernog Zagreba
Prvi Židovi u Zagreb počinju se doseljavati krajem 18. stoljeća, nakon reformi koje su postupno širile mogućnost njihova boravka i djelovanja. Organizirana općina osnovana je početkom 19. stoljeća, a s rastom grada rasla je i sama zajednica.
Jedan od najvidljivijih simbola toga uspona bila je sinagoga u Praškoj ulici, podignuta 1867. prema projektu arhitekta Franje Kleina. Smještena u samom središtu budućeg Donjeg grada, bila je i arhitektonska poruka da zagrebačka židovska zajednica sebe vidi kao sastavni dio grada. Sinagoga je srušena 1941. godine za vrijeme ustaškog režima, a njezino mjesto danas je jedan od najsnažnijih primjera odsutne zagrebačke baštine.
Izložba predmeta, ali i priča o gradu
Autorica izložbe Mira Wolf, voditeljica zbirke judaike i umjetnina Židovske općine Zagreb, te koautorica scenarija Maja Arčabić u Muzeju grada Zagreba predstavljaju dio predmeta iz fundusa Židovske općine. Riječ je o predmetima povezanima s obrednim običajima, svakodnevicom i kulturnim nasljeđem zajednice.
Dio te baštine od 2016. dostupan je u Židovskom muzeju u Palmotićevoj ulici, no nova izložba daje joj širi zagrebački okvir. Naglasak nije samo na predmetima nego i na činjenici da se povijest židovske zajednice ne može odvojiti od povijesti samoga Zagreba.
Zašto je ova priča važna danas?
Grad se često pamti po zgradama, trgovima i ulicama, ali jednako ga oblikuju zajednice koje u njemu žive. Zagrebačka židovska povijest uključuje poduzetnike, liječnike, pravnike, umjetnike, industrijalce, profesore i donatore. U nekim slučajevima ostale su zgrade i dokumenti, u drugima tek arhivski tragovi i obiteljske priče.
Izložba zato ima vrijednost i izvan same obljetnice. Ona podsjeća da je moderni Zagreb nastao kroz rad različitih zajednica i da razumijevanje grada podrazumijeva i suočavanje s prekidima, progonima i gubicima koji su oblikovali njegovu povijest.
Izložba „Zagreb i Židovi“ otvorena je u Muzeju grada Zagreba do 15. studenoga 2026.
Izvori: Muzej grada Zagreba; Wikimedia Commons.
