Grad Zagreb u 2027. ulazi s prijedlogom proračuna od 2,4 milijarde eura u užem smislu, odnosno 3,3 milijarde kada se pribroje proračuni više od 300 gradskih ustanova. To je prvi put nakon više od deset godina da je planirani proračun manji od onoga iz prethodne godine.
U užem smislu proračun je manji za 31 milijun eura, odnosno 1,3 posto, dok je u širem smislu niži za 53 milijuna eura ili 1,6 posto. Iza tih postotaka stoji znatno veća promjena na prihodovnoj strani: Grad procjenjuje da će zbog zakonskih izmjena imati oko 132 milijuna eura manje prihoda nego što bi imao po dosadašnjim pravilima.
Odakle nestaje 132 milijuna eura?
Najveći gubitak dolazi od izmjena poreza na dohodak za umirovljenike. Grad procjenjuje da će zbog ukidanja obveze plaćanja tog poreza za gotovo sve umirovljenike u 2027. prihodovati oko 85 milijuna eura manje.
Dodatnih 47 milijuna eura manje očekuje se zbog promjena Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Grad pritom tvrdi da za taj pad prihoda nije predviđena kompenzacija iz državnog proračuna.
Manji proračun, ali kapitalni projekti ostaju
Ključna poruka gradske uprave je da se, unatoč smanjenju ukupnih prihoda, ne planira rezanje kapitalnih investicija. Ulaganja u škole, vrtiće, domove za starije, domove zdravlja, sportske objekte, prometnu infrastrukturu i kulturne ustanove trebala bi ostati na razini 2026. godine.
To ne znači da će Grad sve financirati iz tekućih prihoda. Za realizaciju planiranih investicija najavljeno je i 80 milijuna eura komercijalnog zaduženja, uz korištenje europskih fondova, gradskog proračuna i sredstava Europske investicijske banke.
Što građani mogu očekivati u 2027.?
Najveći dio svakodnevnog učinka proračuna neće se vidjeti kroz jednu veliku stavku, nego kroz mrežu projekata koji su već krenuli ili ulaze u gradnju. Grad nastavlja program dogradnje i rekonstrukcije škola kako bi se uvelo više jednosmjenske nastave, gradnju i obnovu vrtića te ulaganja u sportske i zdravstvene objekte.
Na prometnoj strani nastavlja se obnova tramvajske i autobusne flote, širenje tramvajske infrastrukture te projekti javnog prijevoza i biciklističkih koridora. Dio tih investicija već je ugovoren, što znači da ih proračun za 2027. prije svega mora nastaviti financirati.
Socijalne i javne usluge pod pritiskom cijena
Manji ukupni proračun dolazi u trenutku kada rastu troškovi rada, energenata, građevinskih radova i materijala. To posebno pogađa sustave koji ovise o velikom broju zaposlenih, poput vrtića, škola, socijalnih i zdravstvenih ustanova.
Grad je već signalizirao da će upravo manji prihodovni okvir biti važan u pregovorima sa sindikatima. To znači da će 2027. biti godina u kojoj će se morati balansirati između plaća zaposlenih, održavanja usluga i nastavka investicijskog ciklusa.
Vrtići ostaju među najjeftinijima, ali Grad ih snažno subvencionira
Jedna od javnih usluga koja se izravno oslanja na proračun je predškolski odgoj. Grad je najavio da će cijene vrtića za roditelje i u 2027. ostati među najnižima u Hrvatskoj, što znači da će velik dio stvarne cijene i dalje pokrivati gradski proračun.
Slično vrijedi i za brojne druge usluge čija tržišna cijena raste brže od participacije građana. Zato nominalno manji proračun ne znači samo manje prostora za nove projekte, nego i veći pritisak na održavanje postojećeg standarda.
Proračun još nije konačan
Važno je naglasiti da je riječ o prijedlogu proračuna. Dokument je upućen Gradskoj skupštini, koja ga mora usvojiti. Tijekom skupštinske procedure mogući su amandmani i izmjene pojedinih stavki.
Za građane će zato biti važnije pratiti konačno usvojeni proračun nego samo početnu prezentaciju. Tek tada će se znati koji projekti imaju potvrđeno financiranje i kakav je konačan raspored rashoda po gradskim područjima.
Najvažniji broj nije 2,4 milijarde nego prostor za investicije
Sama veličina proračuna Zagreba može zvučati apstraktno. Puno je važnije pitanje koliko od tih sredstava ostaje za nove investicije nakon plaća, javnih usluga, održavanja infrastrukture i zakonskih obveza.
Grad tvrdi da taj prostor želi sačuvati i u 2027. godini, čak i uz manji prihodovni okvir. Ako uspije realizirati planirane projekte bez većih rezova u uslugama, proračun će održati kontinuitet investicijskog ciklusa. Ako prihodi dodatno podbace ili troškovi porastu brže od očekivanja, upravo će kapitalne investicije i razina javnih usluga biti prve točke na kojima će se vidjeti stvarni pritisak.
Izvori: Grad Zagreb – predstavljanje prijedloga proračuna i Grad Zagreb – dokumenti Proračuna za 2027..




