Kampus Borongaj ponovno je došao u fokus nakon što je Grad Zagreb potvrdio da razvoj tog prostora smatra jednim od devet strateških gradskih projekata. Gradonačelnik Tomislav Tomašević na Danu Sveučilišta posebno je izdvojio Borongaj i naveo da Grad nastavlja raditi na projektnoj dokumentaciji za njegovo prometno povezivanje.
To je važna faza za prostor koji se već godinama spominje kao buduće veliko sveučilišno središte, ali nikada nije do kraja postao ono što se prvotno zamišljalo. Borongaj danas ima fakultetske i istraživačke sadržaje, no njegov puni razvoj ovisi o infrastrukturi, financiranju i prije svega boljoj povezanosti s ostatkom grada.
Što bi Kampus Borongaj trebao postati?
Prema gradskim razvojnim dokumentima, projekt je zamišljen puno šire od nekoliko novih fakultetskih zgrada. Planira se suvremena znanstvena i visokoobrazovna infrastruktura, prostori za sastavnice Sveučilišta, studentski smještaj, pa čak i smještaj umirovljenih sveučilišnih profesora.
U koncept su uključeni i transfer tehnologije prema gospodarstvu, inkubacija novih tvrtki te društveni i sportsko-rekreacijski sadržaji. Drugim riječima, Borongaj bi dugoročno trebao postati sveučilišna četvrt u kojoj se ne odvija samo nastava, nego i istraživanje, stanovanje, poduzetništvo i svakodnevni život.
Najveća prepreka je prometna povezanost
Kampus je smješten na prostoru nekadašnje vojarne Borongaj, između šireg područja Peščenice i istočnog dijela grada. Sama lokacija ima dovoljno prostora za veliki razvoj, ali upravo je promet dugo bio jedna od njegovih glavnih slabosti.
Grad sada naglašava da razvija projektnu dokumentaciju za bolje prometno povezivanje kampusa. U projektu su kao partneri navedeni Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, nadležno ministarstvo, HŽ Infrastruktura i ZET, što pokazuje da se pristup ne može riješiti samo jednom cestom ili autobusnom linijom.
Zašto je Borongaj važan i ljudima koji ne studiraju?
Veliki kampus takvih razmjera mijenja i okolne kvartove. Ako na Borongaj dođu novi fakulteti, studentski smještaj, istraživački centri i poduzetnički sadržaji, to znači tisuće dodatnih dnevnih putovanja, nove poslovne aktivnosti i potrebu za trgovinama, ugostiteljstvom, sportom i drugim uslugama.
Zato razvoj kampusa nije samo sveučilišni projekt. On može utjecati na cijeli istočni dio Zagreba, od prometnih tokova do vrijednosti prostora i načina na koji se razvijaju susjedna područja.
Projekt postoji godinama, ali pravi test tek dolazi
Ideja o razvoju Borongaja nije nova. Kampus se u gradskim strateškim dokumentima pojavljuje godinama, a u Generalnom urbanističkom planu iz 2025. uvršten je među devet strateških gradskih projekata. Time je dobio jasniji urbanistički status, ali sama oznaka strateškog projekta ne znači da će svi planirani sadržaji automatski i brzo biti izgrađeni.
Ključna pitanja ostaju financiranje, faze izgradnje, prometna infrastruktura i koordinacija Grada, Sveučilišta i države. Upravo će napredak na tim točkama pokazati pretvara li se Borongaj iz dugogodišnje vizije u stvaran gradski projekt.
Što slijedi?
Grad trenutačno ističe prometnu dokumentaciju kao konkretan sljedeći korak. Za građane će zato biti važno pratiti kada će biti predstavljena jasnija prometna rješenja, rokovi i faze razvoja te hoće li projekt dobiti preciznije financijske i građevinske okvire.
Ako se plan ostvari u opsegu koji je zacrtan, Kampus Borongaj mogao bi postati jedan od najvećih pojedinačnih razvojnih zahvata u istočnom Zagrebu i jedno od rijetkih mjesta na kojima se istodobno spajaju obrazovanje, znanost, stanovanje i poduzetništvo.
Izvori: Grad Zagreb i Plan razvoja Grada Zagreba do kraja 2027..
