Zgrada stare Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu neće ostati samo uspomena na jednu knjižničnu epohu. Grad Zagreb najavio je da će prostor nakon preseljenja knjižnice u Paromlin biti dodijeljen Hrvatskom školskom muzeju za razvoj projekta Kuće dječje kulture.
To je važna odluka, jer se ne tiče samo jedne ustanove. Riječ je o jednom od onih prostora koji su desetljećima bili upisani u navike Zagrepčana: ondje se učilo, posuđivalo knjige, čekalo na slobodno mjesto, tražilo literaturu, dolazilo s indeksom, bilježnicom ili djetetom za ruku.
Preseljenjem glavne gradske knjižnice u Paromlin otvara se pitanje što takva adresa može postati u novom gradskom životu.
Kuća dječje kulture zvuči kao logičan nastavak javne funkcije prostora. Umjesto da se zgrada zatvori u administrativnu namjenu ili prepusti nejasnom prijelaznom razdoblju, najava upućuje na sadržaj namijenjen djeci, obrazovanju, kulturi i javnosti.
U tome je i politički i urbanistički smisao odluke: vrijedne gradske zgrade ne bi smjele samo mijenjati korisnika, nego zadržavati javnu svrhu.
Hrvatski školski muzej u toj priči ima dodatnu simboliku. Muzej koji se bavi poviješću obrazovanja dobiva priliku razviti program na mjestu koje je i samo desetljećima bilo prostor učenja.
Ako projekt bude dobro postavljen, Kuća dječje kulture može spojiti izložbe, radionice, edukativne programe, dječju kreativnost i školsku povijest na način koji bi mogao privući i djecu i roditelje i škole.
Ključno pitanje bit će izvedba. Zagreb ima dovoljno lijepih najava i dovoljno javnih prostora koji su godinama čekali stvarni sadržaj. Zato će vrijednost ove odluke biti jasna tek kada se vidi program, rokovi, financiranje i model upravljanja.
No smjer je dobar: stara Gradska knjižnica ne bi trebala postati prazna točka u središtu grada, nego mjesto koje nastavlja raditi za Zagrepčane.
