Palmotićeva je jedna od poznatijih ulica zagrebačkog Donjeg grada. Njome se svakodnevno prolazi prema središtu, u njoj se stanuje, radi i parkira, a njezino ime većini Zagrepčana zvuči potpuno prirodno. No čovjek po kojem je dobila ime sa Zagrebom nije imao onu neposrednu biografsku vezu kakvu bi prolaznik možda očekivao.
Junije Palmotić rođen je 7. studenoga 1607. u Dubrovniku, u uglednoj vlastelinskoj obitelji. Bio je književnik i javni službenik Dubrovačke Republike, obavljao je različite upravne dužnosti i bio knez na Mljetu, u Konavlima i na Lastovu. Ipak, u hrvatskoj kulturnoj povijesti ostao je prije svega kao jedan od najvažnijih dramatičara dubrovačkog baroka.
Najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti
Hrvatska enciklopedija Palmotića opisuje kao najplodnijeg dramatičara starije hrvatske književnosti. Njegove su se tragikomedije uspješno izvodile pred Kneževim dvorom, a igrale su ih dubrovačke kazališne družine poput Orlova, Smetenih i Ispraznih.
Teme je pronalazio u antičkoj mitologiji, pseudopovijesnim pričama i velikim europskim epovima. Među njegovim djelima nalaze se Pavlimir, Atalanta, Danica, Armida, Alčina, Akile i Lavinija. Pisao je i liriku, prigodnice te religiozne i polemične tekstove.
U Palmotićevu dramskom djelu dubrovački barok dosegnuo je jedan od svojih vrhunaca. Upravo zbog takvog mjesta u hrvatskoj književnosti njegovo je ime odavno prešlo granice Dubrovnika.
Zašto je onda Palmotić u Zagrebu?
Zagrebačke ulice nisu imenovane samo po ljudima koji su u gradu živjeli. One su svojevrsni otvoreni leksikon hrvatske povijesti i kulture. U tom su leksikonu svoje mjesto dobili književnici, političari, znanstvenici, umjetnici i drugi ljudi koji su važni za širu nacionalnu povijest.
Palmotićeva je dobar primjer kako gradska geografija čuva pamćenje osobe iz sasvim drugog vremena i grada. Tisuće ljudi prolaze njome ne razmišljajući da prezime na ploči vodi do Dubrovnika 17. stoljeća, do baroknog kazališta i jednog od najplodnijih autora starije hrvatske književnosti.
To je i smisao serijala Zagrebačkim ulicama: vratiti priču imenima koja svakodnevno izgovaramo, a često više ne znamo tko se iza njih nalazi.
