Zagreb nema jednu aplikaciju koja rješava sve gradske potrebe, nego čitav niz zasebnih servisa. To ponekad stvara zbrku, ali među njima ima alata koji mogu uštedjeti vrijeme i izbjeći odlazak na šalter. Na službenim gradskim stranicama trenutačno je povezan znatno širi katalog aplikacija i portala nego što većina građana vjerojatno koristi.
Moj Zagreb najkorisniji je kao opći gradski servis: kroz njega se mogu prijaviti komunalne nepravilnosti, poslati fotografija i pratiti status prijave, a aplikacija sadrži i veliku bazu gradskih lokacija. ZgPark je specijaliziran za parkiranje, dok Moj VIO služi korisnicima usluga Vodoopskrbe i odvodnje. Moj račun okuplja dio komunalnih korisničkih usluga i računa.
Pristupačni Zagreb ima sasvim drugu svrhu: daje informacije o pristupačnosti brojnih gradskih sadržaja – od zdravstvenih ustanova i škola do muzeja, restorana, sportskih objekata i javnih službi. Za osobe s invaliditetom i njihove obitelji takva baza nije dodatak, nego praktičan alat za planiranje kretanja po gradu.
Za one koje zanima što se fizički mijenja u gradu korisni su Interaktivna karta radova i ZG Geoportal. Statistički atlas gradskih četvrti omogućuje usporedbu prostora i osnovnih obilježja pojedinih dijelova Zagreba. Mirogoj_vodič pomaže u snalaženju na gradskom groblju, dok Razvrstaj mojZG građanima daje informacije povezane s pravilnim odvajanjem otpada.
Deseti alat vrijedan spremanja među favorite nije klasična aplikacija nego gradski katalog otvorenih podataka. On omogućuje pristup skupovima podataka koje mogu koristiti građani, novinari i programeri – upravo iz takvih izvora nastaju i servisi poput našeg ZG Radara.
Problem Zagreba, dakle, nije nužno nedostatak digitalnih alata. Veći je problem to što su raspršeni i mnogi građani ne znaju da postoje. Zato ćemo u Zagrebačkom Vjesniku pojedine servise testirati i objašnjavati zasebno: što doista radi, koliko je jednostavan i gdje korisnik najčešće zapne.
