Zagrebački VjesnikPouzdan vodič kroz grad
Vijesti, ljudi
i život grada.

Samoborček dobiva novi život: devet kilometara stare pruge postat će pješačko-biciklistička magistrala

Nekadašnja trasa Samoborčeka trebala bi postati devet kilometara duga pješačko-biciklistička magistrala od centra prema zapadnim četvrtima. Prva dionica ide od Adžijine do Sokolske.
FacebookWhatsApp
Vizual planirane biciklističko-pješačke magistrale na trasi Samoborčeka
Foto: Grad Zagreb / službeni vizual

Trasa nekadašnjeg Samoborčeka, željeznice koja je gotovo osam desetljeća povezivala Zagreb i Samobor, trebala bi dobiti potpuno novu funkciju. Grad Zagreb pokrenuo je projekt kojim bi se približno devet kilometara napuštenog željezničkog koridora pretvorilo u pješačko-biciklističku magistralu koja povezuje zapadne gradske četvrti s užim centrom.

Prvi konkretan korak odnosi se na dionicu od Ulice Božidara Adžije do Sokolske ulice, dugu oko tri kilometra. Grad je za taj dio pokrenuo javnu nabavu za izradu projektne dokumentacije.

Stara pruga kao novi prometni koridor

Samoborček je vozio od 1901. do 1979. godine i ostavio prepoznatljiv trag u zapadnom dijelu Zagreba. Nakon ukidanja pruge dijelovi trase desetljećima su ostali neiskorišteni ili fragmentirani.

Upravo je činjenica da koridor već postoji njegova najveća vrijednost. Za novu biciklističku magistralu nije potrebno probijati potpuno novi pravac kroz gusto izgrađene kvartove, nego se postojeći potez može ponovno aktivirati za javnu namjenu.

Širina od tri do sedam metara

Grad najavljuje da će se uz biciklističku stazu urediti i šetnica te rekreacijski prostor širine od tri do sedam metara. Time projekt nije zamišljen samo kao prometna veza za bicikliste, nego kao linearni javni prostor za hodanje, trčanje i svakodnevni boravak.

Takav koncept približava ga europskim projektima prenamjene napuštenih željezničkih koridora, gdje se stara infrastruktura pretvara u zelene i prometne veze kroz grad.

Prva dionica povezuje Trešnjevku i zapad

Prva projektirana dionica kreće od Adžijine ulice i vodi prema Sokolskoj. To je važan dio trase jer povezuje šire područje Trešnjevke s pravcem prema Donjem Vrapču i zapadnim četvrtima.

Konačni projekt trebao bi definirati preciznu trasu, križanja s cestama, način odvajanja pješaka i biciklista, rasvjetu, zelenilo, urbanu opremu i povezanost s postojećim biciklističkim stazama.

Devet kilometara može promijeniti svakodnevna putovanja

Ako se cijeli koridor realizira, riječ je o dovoljno dugoj trasi da postane stvarna alternativa automobilu i javnom prijevozu za dio svakodnevnih putovanja. Najveća prednost odvojene magistrale je kontinuitet: biciklist ne mora svakih nekoliko stotina metara prelaziti s označene staze na kolnik ili nogostup.

Za zapad Zagreba to je posebno važno jer postojeća biciklistička mreža ima mnogo prekida i neujednačenih standarda. Novi koridor mogao bi povezati više kvartova jednim relativno ravnim pravcem prema centru.

Projekt nije samo za bicikliste

Naziv pješačko-biciklistička magistrala važan je jer Grad planira i prostor za pješake i rekreativce. Šetnica uz trasu može postati mjesto za svakodnevno hodanje, trčanje i boravak na otvorenom, posebno u dijelovima gdje danas nedostaje kvalitetno uređen linearni javni prostor.

Uspjeh projekta zato neće ovisiti samo o širini biciklističke staze. Jednako će biti važno koliko će biti zelenila, hlada, rasvjete, klupa i sigurnih prijelaza preko prometnica.

Najveći izazov bit će križanja

Na papiru je stara željeznička trasa idealan koridor, ali u desetljećima nakon ukidanja Samoborčeka grad se oko nje potpuno promijenio. Neka nekadašnja željeznička križanja danas su prometne ulice, a na pojedinim dijelovima prostor je sužen ili prenamijenjen.

Zato će upravo projektna dokumentacija pokazati može li se cijelih devet kilometara izvesti kao kontinuirana i sigurna ruta bez velikih kompromisa.

Od industrijske memorije do nove gradske infrastrukture

Samoborček je važan dio zagrebačke prometne povijesti, pa projekt ima i simboličku vrijednost. Koridor koji je nekada služio željeznici mogao bi ponovno postati važna prometna veza, samo za sasvim drugačiju vrstu kretanja.

Ako Grad uspije sačuvati dio identiteta stare pruge kroz oznake, urbanu opremu ili interpretaciju povijesti Samoborčeka, magistrala bi mogla istodobno biti prometni projekt i linearna priča o razvoju zapadnog Zagreba.

Izvor: Grad Zagreb.