Zagreb želi od 2027. povećati porez na nekretnine s dosadašnjih pet na osam eura po četvornom metru godišnje, što je zakonski maksimum. O prijedlogu će odlučivati Gradska skupština, a gradska uprava mjeru obrazlaže velikim brojem praznih stanova i rastom cijena dugoročnog najma.
Važno je odmah razjasniti što taj porez jest, a što nije. Ne plaćaju ga vlasnici koji u stanu žive niti oni koji ga daju u dugoročni najam. Odnosi se na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje te na stanove u kratkoročnom turističkom najmu preko platformi poput Airbnba i Bookinga.
Koliko bi se plaćalo
Ako Skupština prihvati prijedlog, godišnji porez porastao bi za 60 posto. Stan od 50 četvornih metara koji danas nosi obvezu od 250 eura godišnje imao bi porez od 400 eura. Za 70 kvadrata iznos bi porastao s 350 na 560 eura, a za 100 kvadrata s 500 na 800 eura godišnje.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević povećanje je povezao s procjenom da u Zagrebu postoji oko 55.000 praznih stanova. Cilj je, prema obrazloženju Grada, potaknuti barem dio vlasnika da prazne nekretnine stave na tržište dugoročnog najma. Grad Zagreb navodi da vlasnici koji nekretninu iznajmljuju dugoročno ovaj porez ne plaćaju.
Što se ne mijenja
Povećanje ne znači da će svi vlasnici stanova u Zagrebu odjednom plaćati osam eura po kvadratu. Nekretnina koja služi za stalno stanovanje vlasnika ili najmoprimca izuzeta je od poreza, a isto vrijedi i za dugoročni najam koji ispunjava zakonske uvjete.
To je važno jer se u javnim raspravama često miješaju porez na nekretnine i opći porez na vlasništvo stana. Ovdje nije riječ o tome da se oporezuje svaki stan samo zato što netko u njemu ima vlasnički udio.
Hoće li mjera stvarno povećati ponudu stanova?
Grad očekuje da viši porez dio vlasnika usmjeri prema dugoročnom najmu. Hoće li se to stvarno dogoditi i u kojem opsegu tek će se moći mjeriti nakon provedbe. Prazan stan može biti izvan tržišta zbog niza razloga — neriješenih vlasničkih odnosa, obnove, lošeg stanja, nasljedstva ili odluke vlasnika da ga ne koristi.
Zato je korisnije ovu mjeru promatrati kao jedan dio šire stambene politike, a ne kao rješenje samo po sebi. Istodobno Grad gradi stanove za socijalni i priuštivi najam te je upravo objavio prvu listu reda prvenstva za svoj program priuštivog najma.
O konačnom povećanju poreza odlučuje Gradska skupština. Dok odluka ne bude donesena, iznos od osam eura po četvornom metru ostaje prijedlog, a ne nova važeća stopa.
Izvori: Radio Sljeme, Grad Zagreb.
