Zagreb ostvaruje oko 34 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, dok je BDP po stanovniku u glavnom gradu gotovo 70 posto iznad nacionalnog prosjeka. Podaci su izneseni na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Grada Zagreba i dobro pokazuju koliko je hrvatsko gospodarstvo koncentrirano u glavnom gradu.
No te dvije brojke lako je pogrešno pročitati. One ne znače da prosječni Zagrepčanin ima 70 posto veću plaću ili 70 posto viši životni standard od prosječnog stanovnika Hrvatske.
Zašto Zagreb nosi trećinu hrvatskog gospodarstva
Zagreb je sjedište velikog broja kompanija, banaka, državnih institucija, javnih poduzeća, IT tvrtki i uslužnog sektora. U gradu se evidentira velik dio poslovne aktivnosti koja se odvija i izvan njegovih administrativnih granica, jer su sjedišta kompanija i uprave često upravo u Zagrebu.
Tu je i koncentracija radnih mjesta više dodane vrijednosti, od financija i tehnologije do profesionalnih usluga. Sve to povećava BDP koji se statistički pripisuje gradu.
BDP po stanovniku nije isto što i plaća
BDP po stanovniku mjeri ukupnu gospodarsku proizvodnju na određenom području podijeljenu s brojem stanovnika. On nije mjera nečijeg osobnog dohotka. U Zagrebu svakodnevno rade i ljudi koji žive u Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću i drugim dijelovima okolice, a njihov se rad može stvarati u zagrebačkom BDP-u iako nisu zagrebački stanovnici.
Isto tako, dobit kompanija, investicije i vrijednost poslovnih usluga povećavaju BDP, ali se ne pretvaraju automatski u veći raspoloživi dohodak svakog kućanstva.
Visoka gospodarska snaga, ali i visoki troškovi
Zagreb ima i troškove koji su u mnogim segmentima viši od hrvatskog prosjeka, osobito stanovanje. Visoke cijene najma i nekretnina mogu pojesti znatan dio prednosti koje proizlaze iz većih plaća i šireg tržišta rada.
Zato podatak o 70 posto višem BDP-u po stanovniku nije dovoljno promatrati bez cijena stanovanja, dohodaka, troškova prijevoza i razlika među kućanstvima.
Što brojke ipak jasno govore
Jedna stvar nije sporna: Zagreb ima iznimno veliku težinu u hrvatskom gospodarstvu. Trećina nacionalnog BDP-a koncentrirana u jednom gradu znači da promjene na zagrebačkom tržištu rada, investicijama ili poslovanju velikih kompanija imaju učinak daleko izvan granica grada.
Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća razgovaralo se i o investicijskom ciklusu Grada te financijskoj stabilnosti. Grad navodi da se ulaganja oslanjaju na vlastita sredstva, europske fondove, državni proračun i razvojne banke.
Za građane je, međutim, korisnije ove makroekonomske pokazatelje čitati kao mjeru gospodarske koncentracije i produktivnosti Zagreba — ne kao jednostavnu tvrdnju da svi u gradu žive 70 posto bolje.
Izvor: Grad Zagreb – 59. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća.
